
Pravilna ishrana ključna je u lečenju i prevenciji ovog malignog oboljenja, dok napici i melemi na bazi lekovitog bilja ublažavaju tegobe i ubrzavaju oporavak.
Karcinom debelog creva jedan je od najčešćih uzroka smrtnosti u svetu, a obično nastaje u donjem delu – rektumu (koji vodi do analnog otvora), mada se pojavljuje i na sredini ovog organa (kolonu), kao i na spoju sa tankim crevom (cekum).
Bolest napreduje postepeno i ispoljava se poremećajem u radu creva (proliv, zatvor), pojavom krvi i sluzi u stolici, opštom slabošću, naglim gubitkom telesne težine i anemijom. Kako se oboljenje razvija, širi se u regionalne limfne čvorove, jetru, pluća, kosti. Najčešće obolevaju ljudi stariji od 50 godina, a povećanom riziku izložene su osobe u čijoj porodici postoje slučajevi raka debelog creva, naročito ako je reč o bliskim rođacima kod kojih je bolest dijagnostikovana u mlađoj dobi. Na nastanak ove vrste kancera utiče i način ishrane (unos velike količine masti i holesterola i nedovoljno konzumiranje namirnica bogatih vlaknima), gojaznost i fizička neaktivnost.
SIMPTOMI
Maligni tumor debelog creva najčešće se dijagnostikuje u kasnijoj fazi, jer u ranom stadijumu ne daje jasne simptome na osnovu kojih bi se moglo ustanoviti da se radi o karcinomu, što značajno smanjuje šanse za izlečenje. Znaci se javljaju kada se bolest razvije, a i tada su slični mnogim drugim poremećajima u radu organa za varenje (proliv, zatvor, krv u stolici, oskudnije stolice nego što je uobičajeno, česti bolovi u stomaku, nadutost, grčevi, povraćanje bez konkretnog razloga, gubitak telesne težine, umor, malaksalost, te anemija kao posledica skrivenog krvarenja koje ne menja boju stolice). Međutim, svi ovi simptomi mogu se javiti kao posledica drugih bolesti i stanja (Kronova bolest, hemoroidi, infekcije…), malignih ili benignih, pa je veoma važno obratiti se lekaru koji će bolesnika uputiti na detaljnije analize
Prirodna terapija
Preporučuje se konzumiranje što veće količine svežeg povrća, naročito(brokoli, kupus, karfiol) jer sadrže sulforafan, supstancu koja podstiče proizvodnju određenih enzima čije dejstvo deaktivira slobodne radikale i druge kancerogene supstance.
Na jelovniku što češće mora da se nađe i južno voće koje sadrži monoterpene, susptance za koje se veruje da preventivno deluju protiv raka tako što izbacuju kancerogene supstance iz organizma. U blagotvorne sastojke pomorandže i limuna spada limonen, supstanca koja stimuliše organizam da ubija maligne ćelije. Pečurke, kao što su šitake, maitake, reiši i agarikus sadrže polisaharide, posebno lentinan, koji jačaju imunitet, ali i protein lecitin koji napada zloćudno tkivo i sprečava njegov rast i širenje.
Antioksidansi iz koštičavog voća kvercetin i kempferol, mogu da uspore rast kancera. Maline i drugo bobičasto voće, osim što sadrže mnoštvo vitamina i minerala, obiluju i antioksidansima antocijaninima koji štite od raka. Umesto kafe treba piti zeleni i crni čaj koji zahvaljujući visokom procentu polifenola (katehini) sprečavaju deobu kancerogenih ćelija.
PRIMED 13 na bazi gljive kordiceps je jak imunostimulator, antioksidans i ujedno vrši detoksikaciju organizma. Na maligne ćelije deluje supresorno i pomaže organizmu da se izbori a naročito nakon hemioterapije sprečava nus efekte.